+Klinika

Zanima me da li postoji način da izgrađenu pomoćnu zgradu na vlastitoj katastarskoj čestici pretvorim u stambeni prostor?

Investitor na susjednoj parceli je nedugo nakon početka gradnje svoje zgrade uspio izazvati odron našeg dvorišta, potkopao našu i susjedovu nekretninu i sad smo svi u ugrozi od klizišta, jos veceg urušavanja i potreban je plan sanacije.

Je li uopće bilo moguće po Zakonu o prostornom planu i Prostornom planu JLS napraviti projekte bez dodatnih elaborata ili razrade detaljne pojedinih faza gradnje. Radilo se o prirodnom terenu ispod nas na kojem do tada nije građeno. Koliko razumijem iz prostornog plana, kaskadna gradnja je uvjet za kosi teren dakle i projekt takav bi trebao biti? Ili ako ne, onda se detaljna ispitivanja trebaju raditi? Pitam Vas zato jer se čini da investitor ima Glavni projekt koji uopće nije s ovim terenom usklađen i da je zbog toga došlo i do klizišta, a može i dalje doći i treba hitni napravitu plan sanacije. No ako se plan sanacije radi prema projektu koji je i doveo do ovoga, gubimo vrijeme. I tko može provjeriti glavni projekt, a da je ovlašten donijeti meritornu ocjenu?

Kao vlasnici stana stambene zgrade kraj koje se planira gradnja druge zgrade, dobili smo poziv na uvid u spis predmeta u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine stambene namjene te smo obaviješteni da se možemo izjasniti o namjeravanom građenju. 

S obzirom na to da  protivimo građenju navedene građevine koja bi bila u neposrednoj blizini naše zgrade, postoje li validni argumenti koje možemo priložiti u našem izjašnjavanju odnosno može li uopće naše izjašnjavanje (uz identično izjašnjavanje ostalih ili barem većine stranaka) utjecati na neizdavanje građevinske dozvole za gradnju navedene građevine?

Nakon predaje dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole, susjed koji graniči s parcelom na kojoj se gradi, uložio je žalbu. Nakon žalbe, rješenjem Ministarstva zatraženo je da se dopuni projekt na način da se detaljnije navede da su i otvori predmet rekonstrukcije. Ministarstvo nije zatražilo da se promijene dijelovi projekta odnosno da projekt nije u skladu s GUP-om ili nekim drugim aktom, već da se s ovim dijelom dopuni u tekstualnom dijelu (iako je bilo naznačeno u grafičkom).

Nakon korekcije projekta u dijelu koji je Ministarstvo zatražilo, izdana je nova građevinska dozvola, na koju je susjed dodatno uložio žalbu te ista opet odlazi na Ministarstvo.
Obrazloženje žalbe je identično kao što je bilo prvo, na koje Ministarstvo osim otvora nije imalo primjedbe.

Obzirom da proces traje već godinu dana, molim vaše pravno mišljenje oko mojih, kao vlasnika nekretnine, mogućnosti da zatražim naplatu nanesene štete od strane susjeda radi nemogućnosti rekonstruiranja nekretnine, radi odugovlačenja izdavanja dozvole odnosno njene pravomoćnosti (kredit, nemogućnost korištenja građevine, potencijalna šteta koja građevina - krov može nanijeti i sl.) odnosno njenog korištenja na siguran način. Naime, u cijelom procesu susjed ima mehanizme za odugovlačenje pravomoćnosti građevinske dozvole, no ja kao vlasnik nekretnine, nisam upoznala sa svojim mehanizmima/potraživanjima koje ni mogla pozvati.

Imamo pitanje u vezi nadogradnje postojećeg objekta koji je građen prije 15.2.1968. Vlasnik objekta koji je izveden kao poluugrađena zgrada, a čiji se ravni krov koristi kao terasa je napravio sljedeću nadogradnju: naknadno je proširio krovnu konstrukciju stambenog objekta preko garaže i terase te na taj način dobio natkriveni otvoreni prostor koji je zatim zatvoren sa stolarijom sa strane prema susjedu.

Pitanje glasi: gleda li se ta građevina sada kao ugrađena građevina i je li ova nadogradnja legalna s obzirom da građevina po GUP Zagreb zadovoljava kriterije izgrađenosti i iskoristivosti čestice.

Rekonstruiramo staru kuću koja je dvojni objekt sa susjedima, oduvijek s njima imamo problema, sad smo došli do kraja s papirologijom i predali smo zahtjev za građevinsku dozvolu, međutim oni su predali pritužbu; po njihovom radimo im zapuhe s južne strane s našim krovom, što nema nikakve veze. Da li ima ikakve mogućnosti da napravimo po svom ili cijeli projekt koji je plaćen propada?

Uz postojeću kuću želimo izgraditi garažu dimenzije 8x5 metara s kosim krovom. Smjestili bismo ju uz kuću do međe. Koji dokumenti nam trebaju?

Rekonstruiramo postojeću kuću u Samoboru i nismo u najboljim odnosima sa susjedima. Mislimo da nam je ušao u dio parcele svojom ogradom. Može li nam on raditi probleme prilikom ishođenja građevinske dozvole za rekonstrukciju, kako da se unaprijed osiguramo prije nego uđemo u trošak izrade projektne dokumentacije i ishođenja dozvole?

Imamo veliku građevinsku česticu (oko 3000 m2) i planiramo graditi obiteljsku kuću na dijelu parcele uz ulicu. Prema prostornom planu, dovoljna je čestica od 400 m2 za navedeni zahvat. Možemo li ostatak parcele formirati kao drugu građevinsku česticu i prodati, s obzirom da se radi o 'drugom redu gradnje'? Kako ostvarujemo put do te parcele?

Kupili smo obiteljsku kuću na kredit i sada bismo ju htjeli dograditi za što nam je potrebna građevinska dozvola. Moramo li obavijestiti banku o dogradnji i može li nas banka u tome spriječiti s obzirom da je navedena nekretnina pod hipotekom?

Zašto je potrebno držati se pravila o javnoj nabavi kada provodimo EU projekt, kada naša firma nije obveznik javne nabave, odnosno nije javnopravno tijelo, niti javno poduzeće?

Mogu li parcelirati svoje zemljište na kojem je kuća?

Na parceli koja se nalazi u Svetoj Nedelji imam legalizirane obiteljsku kuću i dvije pomoćne zgrade. Planiram prenamjeniti pomoćnu zgradu u stambenu - koji je postupak?

Da li je za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju kuće potrebno da sam upisan u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine ili je dovoljan kupoprodajni ugovor sklopljen sa prodavateljem?

Na postojećoj kući imamo male otvore i želimo probiti još pokoji prozor, pogotovo na dnevnom boravku. Koja nam dokumentacija treba?