Investitor na susjednoj parceli je nedugo nakon početka gradnje svoje zgrade uspio izazvati odron našeg dvorišta, potkopao našu i susjedovu nekretninu i sad smo svi u ugrozi od klizišta, jos veceg urušavanja i potreban je plan sanacije.
Je li uopće bilo moguće po Zakonu o prostornom planu i Prostornom planu JLS napraviti projekte bez dodatnih elaborata ili razrade detaljne pojedinih faza gradnje. Radilo se o prirodnom terenu ispod nas na kojem do tada nije građeno. Koliko razumijem iz prostornog plana, kaskadna gradnja je uvjet za kosi teren dakle i projekt takav bi trebao biti? Ili ako ne, onda se detaljna ispitivanja trebaju raditi? Pitam Vas zato jer se čini da investitor ima Glavni projekt koji uopće nije s ovim terenom usklađen i da je zbog toga došlo i do klizišta, a može i dalje doći i treba hitni napravitu plan sanacije. No ako se plan sanacije radi prema projektu koji je i doveo do ovoga, gubimo vrijeme. I tko može provjeriti glavni projekt, a da je ovlašten donijeti meritornu ocjenu?
odgovara:
Martina Kapuđija Ljulj, ovl.arh.
Predlažemo primarno da od upravnog tijela koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole zatražite uvid spis predmeta u kojem ćete vidjeti koji su projekti i elaborati napravljeni.
Ako ste vlasnik nekretnine koja neposredno graniči sa nekretninom na kojoj je izdana građevinska dozvola imate pravni interes te ste ujedno stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole sukladno Zakonu o gradnji i možete zatražiti uvid u spis i tražiti presliku dokumentacije.
Također, upućujemo na primjenu pravnih normi u vezi potkopavanja tuđe nekretnine iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji u članku 109. propisuje zabranu vlasniku kopati svoje zemljište i uopće činiti na svojoj nekretnini išta za što je razumno očekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine:
„Potkopavanje tuđe nekretnine
Članak 109.
(1) Vlasniku nije dopušteno kopati svoje zemljište i uopće činiti na svojoj nekretnini išta za što je razumno očekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine.
(2) Vlasnik nekretnine čija je stabilnost u opasnosti može tražiti prestanak radova iz stavka 1. ovoga članka, ako nisu poduzete sve mjere, uključivši i postavljanje posebnih konstrukcija kad je to potrebno, od kojih se opravdano može očekivati da će otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine.
(3) Ako mjere iz stavka 2. ovoga članka nije moguće s uspjehom provesti a da se pritom posebne konstrukcije ne postavljaju na nekretninu čija je stabilnost u opasnosti, njezin vlasnik može zahtijevati zabranu radnji od kojih njegovoj nekretnini prijeti opasnost za stabilnost te nekretnine.
(4) Vlasnik nekretnine koji je postavio posebne konstrukcije radi osiguranja stabilnosti tuđe nekretnine odgovara za svaku štetu koja bi s njima u svezi nastala, a održavanje tih konstrukcija u dobrom stanju primjereno svrsi ovlašten je zahtijevati susjed čijoj nekretnini inače prijeti opasnost.“