Piše: Srećko Blagojević, struč.spec.ing.mech., 11. rujan 2025.
Grijanje na plin donedavno je bilo najčešći izbor za domove. Plinske peći i kotlovi nudili su pouzdano i relativno jeftino grijanje. Međutim, posljednjih godina situacija se promijenila i sve više stručnjaka savjetuje okretanje drugim rješenjima. Razlozi su brojni.
Grijanje na plin dugo je bilo praktično rješenje, no danas nosi prevelike rizike – od visokih i nestabilnih cijena do negativnog utjecaja na okoliš.
Budućnost pripada tehnologijama koje koriste obnovljive izvore energije, a plin se sve više promatra kao privremeno rješenje koje treba zamijeniti.
1. Ovisnost o fosilnom gorivu
Prirodni plin je fosilno gorivo. To znači da njegovo izgaranje stvara emisije ugljikovog dioksida (CO₂) koje pridonose klimatskim promjenama. Budući da Europa, a i svijet žele smanjiti emisije stakleničkih plinova, plin se sve više gleda kao „gorivo prošlosti“.
Osim CO₂, kod izgaranja plina nastaju i drugi štetni plinovi (npr. dušikovi oksidi) koji loše utječu na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi.
2. Nepredvidive cijene
Cijena plina ovisi o međunarodnim tržištima, političkoj situaciji i uvozu. U posljednjih nekoliko godina svjedočili smo naglim skokovima cijena. Za kućanstva to znači da troškovi grijanja na plin mogu iz sezone u sezonu drastično rasti, bez mogućnosti kontrole.
3. Energetska nesigurnost
Mnoge zemlje uvoze plin iz udaljenih regija. To stvara energetsku ovisnost o vanjskim dobavljačima. U kriznim situacijama – poput ratova ili poremećaja u opskrbi – plin postaje nesigurno i skupo rješenje.
4. Manja isplativost u budućnosti
Iako se moderni kondenzacijski plinski kotlovi smatraju učinkovitim, oni i dalje troše fosilno gorivo. Kako se uvode porezi i naknade na emisije CO₂, grijanje na plin postaje sve skuplje u usporedbi s alternativama poput dizalica topline, solarnih sustava ili biomase.
5. Budućnost bez plina
Europska unija i mnoge države već najavljuju postupno ukidanje grijanja na plin u novogradnjama i poticanje prelaska na obnovljive izvore energije. To znači da će investicija u plinski sustav biti sve manje dugoročno isplativa.
U fazi projektiranja primjerice obiteljskih kuća glavni projekt mora biti u skladu s nZEB regulativom (nearly Zero Energy Building). Iako su kondenzacijski plinski bojleri godinama bili standardno rješenje za grijanje i toplu vodu, projektanti se danas suočavaju s nizom ograničenja.
Glavni izazov je ispunjavanje zahtjeva za vrlo nisku potrošnju primarne energije i određeni minimalni udio obnovljivih izvora. Budući da plin spada u fosilna goriva, njegova uporaba značajno otežava ispunjavanje tih kriterija. To često dovodi do potrebe za kombinacijom s drugim sustavima – primjerice solarnim kolektorima, fotonaponskim elektranama ili dizalicama topline – što povećava složenost i cijenu projekata.
Do kraja godine očekuju se dodatna usklađivanja hrvatske regulative s europskim smjernicama, što će vjerojatno dodatno smanjiti prostor za projektiranje plinskih bojlera u novogradnjama. Fokus će se sve snažnije prebacivati na dizalice topline i obnovljive izvore energije, dok će plin ostati tek prijelazno rješenje ili opcija u posebnim slučajevima.
Više o ovoj temi: