Što se to događa s vremenom?

Ljudi od prapovijesti svoje nastambe vežu uz sigurnost i toplinu. Zbog recentnih potresa, poplava i sličnih nepogoda postoji opća nelagoda zbog potencijalnog gubitka sigurnosti, a očituje se u pitanjima investitora kao što je: da li predviđena konstrukcija odolijeva potres? Potres je razarajući no vrlo rijedak događaj no ekstremni vremenski uvjeti događaju se sve učestalije i postaju dio naše svakodnevnice.

S obzirom na to koliki broj ljudi živi u kućama, odnosno i dalje se odlučuje na gradnju kuće, ovo pitanje bi trebalo biti u rangu onog – hoće li moja kuća preživjeti potres. Većina kuća neće ga nikad ni doživjeti. No jak vjetar i obilnu kišu svakako hoće.

Na neke ekstremne pojave kao što su poplave koje završavaju tragičnim posljedicama ne možemo utjecati. One ipak ovise o brojim elementima koje su dužni osigurati država, lokalna vlast, civilna zaštita. Ovdje analiziramo što arhitekti mogu projektirati, a izvođači (investitori) osigurati izvedbom kako bi sačuvali postojeće i nove nekretnine od (ne)vremena.

Brojne elemente zgrade trebat će bolje promisliti, detaljno razraditi i kvalitetno izvoditi.

Ako planiramo zgradu na relativno ravnom terenu, daleko od vodotoka, voda koja joj može zaprijetiti dolazi od obilnih kiša i bujičnih poplava. Tablica padalina koju koriste projektanti vodovoda i odvodnje ovisno o lokaciji zgrade opisuje 'normalne' uvjete kakve ne viđamo već godinama. Drenaža oko objekta i/ili drenaža terena s pravilnom odvodnjom oborinske vode u kanal oborinske odvodnje u ulici ili upojni bunar, nužni su elementi želimo li zadržati vodu dalje od zgrade.

Vodu koju ne možemo držati podalje od zgrade, prvo će doći do krova kojeg koje treba pravilno isprojektirati bio on kosi ili ravni. Propisani nagib, pravilni redoslijeda slojeva, završna obloga, krovne vertikale i naravno pravilna izvedba, osiguravaju bezbrižno stanovanje stanarima zgrade. Hidroizolacija (izolacija od vode/vlage) projektira se posebno za podzemne dijelove zgrade, temelje, podnožje zgrade, ravne ili kose krovove… i definitivno je element zgrade kojeg ne treba olako shvaćati.

Sljedeća prijetnja zgradama i ugodi stanovanja je ekstremna vrućina protiv koje se borimo arhitektonskim elementima kao što su strehe, elementima za zaštitu od sunca kao što su rolete i sustavima za hlađenje kada temperaturu treba odvesti iz zgrade. Okoliš zgrade također treba promisliti jer sadnja zelenila oko zgrade poboljšava mikroklimu svake kuće i klimu grada, a hlad smanjuje sveukupnu temperaturu okoliša.

Ne treba se bojati već pripremiti.

Naš krovni Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) navodi 7 temeljnih zahtjeva za građevinu:

1. mehanička otpornost i stabilnost

2. sigurnost u slučaju požara

3. higijena, zdravlje i okoliš

4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

5. zaštita od buke

6. gospodarenje energijom i očuvanje topline

7. održiva uporaba prirodnih izvora.

Dodatni zahtjev zasigurno će prije ili kasnije biti ‘sigurnost od ekstremnih vremenskih uvjeta’. Znači li to proračun padalina u projektu vodovoda I odvodnje uzimajući u proračun grad Rijeku (najkišniji grad u Hrvatskoj) za područje Zagreba? Ili proračun udara vjetra kao da su sve kuće u području bure? Ostaje za vidjeti, a arhitekti će, kao i ostali projektanti različitih struka te ostali sudionici u gradnji trebati brzu adaptaciju naovu novu realnost koju predstavljaju klimatske promjene.

Više o ovoj temi:

1. Southern Europe is a hotspot for growing climate risks

2. Climate change impacts in Europe

3. Is climate change affecting tourism in southern Europe?