Ventilirana fasada

U samom nazivu ovog fasadnog sustava, krije se njegova bit: ventilirani prostor između završne obloge i zida koji dijeli vanjski od unutarnjeg prostora. Bilo da se radi o nosivom ili zidu ispune, prema današnjim zahtjevima za očuvanjem energije, zidovi se izvode na način da imaju dobre toplinske karakteristike. Bez obzira da li se radi o materijalima koji sami po sebi imaju dobra toplinsko-izolacijska svojstva ili se radi o višeslojnoj zidnoj konstrukciji koja se sastoji od nosivog zida i toplinske izolacije, ventilirani prostor se nalazi neposredno iza završne obloge i ispred toplinski izoliranog zida. Princip uzgona zraka, koji se pritom pojavjuje, poznajemo iz načina funkcioniranja dimnjaka, a on donosi višestruku korist u ventiliranim fasadama i ima različitu ulogu obzirom na godišnja doba, odnosno hladne ili tople periode.

Ljeti je značajnije zastupljen proces u kojem vanjska, završna obloga fasade dijelom reflektira sunčevu toplinu, a dijelom ju emitira u ventilirani prostor, koji pospješuje smanjenje emitirane temperature, a time i bitno smanjuje prijenos topline na unutarnji prostor. Na taj se način smanjuje potreba za klimatizacijom u ljetnom periodu.

U zimskom razdoblju prednost sustava ventiliranih fasada su toplinske i higrometrijske karakteristike te zaštita od atmosferskih utjecaja. Višeslojnost sustava olakšava propuštanje pare, a postojanje kontinuiranog izolacijskog sloja smanjuje gubitak topline prema van i pojavu toplinskih mostova.

Vanjski i unutarnji elementi za zaštitu od sunca

Da bi spriječili pregrijavanje preko stakla i stvaranje efekta staklenika, bitno je zaustaviti sunčeve zrake prije nego dođu do staklene površine.  Vanjski elementi za zaštitu od sunca kao što su rolete, žaluzine pa čak i tende omogućavaju zaštitu prostora od vremenskih utjecaja, posebno od izloženosti suncu i pregrijavanja prostora, osiguravaju zračni sloj i cirkulaciju zraka s vanjske strane.

Dodatni arhitektonski element su strehe koje, dobro projektirane, onemogućavaju sunčevim zrakama da dopru do staklene površine ljeti kada sunčeve zrake padaju na zemlju pod najvećim kutem (oko 67 stupnjeva u 13 sati). Zimi, kada sunčeve zrake padaju na zemlju pod najmanjim kutem (oko 20 stupnjeva u 13 sati), one ugodno zagrijavaju prostorije, smanjujući time potrebu za grijanjem.

Ako investitori inzistiraju na vanjskim otvorima bez vanjske zaštite od sunca ili je takvo rješenje nemoguće implementirati s obzirom na koncept zgrade, biramo staklo s kontrolom propuštanja sunčevog zračenja.

Zelenilo

Jednako kao i strehe, i dobro projektiran okoliš zgrade može doprinijeti smanjenom pregrijavanju zgrade ljeti, a ugodnom zagrijavanju zimi. Ljudi sve češće zanemaruju drveće, smatrajući savršenim dvorištem zeleni travnjak bez visokog zelenila. No upravo nam priroda pruža idealan 'suncobran'. Listopadno drveće će svojim lišćem raditi ugodan hlad, doprinjeti sveukupnom izgledu zgrade i mikroklimi, ali i boljem raspoloženju svojih stanara.

Masivni zidovi, duboke špalete

Debeli vanjski zidovi sa dubokim špaletama imaju dvojaki efekt. Prvo, smještajući prozor dublje u pročelje stvaramo zasjenjenje na prozoru koje onemogućava sunčevim zrakama da dođu do unutarnjih prostorija. Drugo, masivni vanjski zidovi apsorbiraju vrućinu tijekom dana i lagano ju otpuštaju noću, osiguravajući ugodnu temperaturu stanarima zgrade. Da bi dodatno smanjili utjecaj sunca, u mediteranskim zemljama biraju svijetle boje za fasadu koje reflektiraju sunčeve zrake.

Više o ovoj temi:

1. Greening, shading and watering

2. What Materials Keep Buildings Cool?

3. How to keep buildings cool without air conditioning – according to an expert in sustainable design