1. Ovisnost o fosilnom gorivu

Prirodni plin je fosilno gorivo. To znači da njegovo izgaranje stvara emisije ugljikovog dioksida (CO₂) koje pridonose klimatskim promjenama. Budući da Europa, a i svijet žele smanjiti emisije stakleničkih plinova, plin se sve više gleda kao „gorivo prošlosti“.

Osim CO₂, kod izgaranja plina nastaju i drugi štetni plinovi (npr. dušikovi oksidi) koji loše utječu na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi.

2. Nepredvidive cijene

Cijena plina ovisi o međunarodnim tržištima, političkoj situaciji i uvozu. U posljednjih nekoliko godina svjedočili smo naglim skokovima cijena. Za kućanstva to znači da troškovi grijanja na plin mogu iz sezone u sezonu drastično rasti, bez mogućnosti kontrole.

3. Energetska nesigurnost

Mnoge zemlje uvoze plin iz udaljenih regija. To stvara energetsku ovisnost o vanjskim dobavljačima. U kriznim situacijama – poput ratova ili poremećaja u opskrbi – plin postaje nesigurno i skupo rješenje.

4. Manja isplativost u budućnosti

Iako se moderni kondenzacijski plinski kotlovi smatraju učinkovitim, oni i dalje troše fosilno gorivo. Kako se uvode porezi i naknade na emisije CO₂, grijanje na plin postaje sve skuplje u usporedbi s alternativama poput dizalica topline, solarnih sustava ili biomase.

5. Budućnost bez plina

Europska unija i mnoge države već najavljuju postupno ukidanje grijanja na plin u novogradnjama i poticanje prelaska na obnovljive izvore energije. To znači da će investicija u plinski sustav biti sve manje dugoročno isplativa.

U fazi projektiranja primjerice obiteljskih kuća glavni projekt mora biti u skladu s nZEB regulativom (nearly Zero Energy Building). Iako su kondenzacijski plinski bojleri godinama bili standardno rješenje za grijanje i toplu vodu, projektanti se danas suočavaju s nizom ograničenja.

Glavni izazov je ispunjavanje zahtjeva za vrlo nisku potrošnju primarne energije i određeni minimalni udio obnovljivih izvora. Budući da plin spada u fosilna goriva, njegova uporaba značajno otežava ispunjavanje tih kriterija. To često dovodi do potrebe za kombinacijom s drugim sustavima – primjerice solarnim kolektorima, fotonaponskim elektranama ili dizalicama topline – što povećava složenost i cijenu projekata.

Do kraja godine očekuju se dodatna usklađivanja hrvatske regulative s europskim smjernicama, što će vjerojatno dodatno smanjiti prostor za projektiranje plinskih bojlera u novogradnjama. Fokus će se sve snažnije prebacivati na dizalice topline i obnovljive izvore energije, dok će plin ostati tek prijelazno rješenje ili opcija u posebnim slučajevima.

Više o ovoj temi:

1. What the oil industry doesn’t want you to know - Stephanie Honchell Smith